Najvažnija otkrića u paleoantropologiji u 2017.

Homo naledi Neo paleoantropologija

Različita paleoantropološka otkrića u protekloj godini otvorila su nam fascinantna pitanja o brojnim uvriježenim pretpostavkama o evolucijskom hodogramu i ljudskim migracijama kroz prapovijest. Previše je ih bilo za odabrati, ali u nastavku izdvajamo neka od najuzbudljivijih.

Tekst je preuzet s portala Sapiens, preveden i prilagođen.

Homo naledi – nova grančica na evolucijskom stablu

Godine 2013. i 2014. u špiljskom sustavu Rising Star u Južnoafričkoj Republici otkriveni su fosili čija je starost procijenjena na 236 do 335 tisuća godina. Ovaj vremenski period sugerira da je, nakon što se naš rod homo već oblikovao u vrstu s velikim mozgovima i zasebno ‘obiteljsko stablo’, usporedno razvijala srodna linija hominida manjih mozgova, karakteristika nalik onima koja su prethodila Homo sapiensu. Otkriće je otvorilo pitanje jesu li kameni artefakti iz JAR-a uopće djelo sapiensa ili ove, nove vrste. Fosili Homo naledija doprinos su tako sve brojnijim dokazima teorije da su se ljudi razvi(ja)li iz širokog spektra više vrsta hominina, a zanimljivo jest da koreliraju sa sličnim otkrićima kod drugih vrsta koje su zauzimale sličan okoliš, kao što su lavovi i žirafe.

U Maroku otkriven najstariji fosil Homo sapiensa

Fosil čeljusne kosti odraslog hominina pronađen na poznatom arheološkom lokalitetu Jebel Irhoud u Maroku uključuje zube slične onima modernih ljudi. Stratografska procjena starosti na 300 tisuća godina iznenađujuća je jer, prije ovog pronalaska, najstariji fosil Homo sapiensa bio je iz Etiopije i starosti oko 195 tisuća godina. Ovaj čeljusni fosil podržava novu ‘veliku sliku’ razvoja Homo sapiensa, a ta je da je naša vrsta bila naširoko prisutna duž Afrike čak 100 tisuća godina ranije negoli što smo do danas pretpostavljali.

Ljudi su doselili u Australiju prije 65 tisuća godina

Kameno oruđe pronađeno tijekom iskapanja u Madjebebeu, kamenoj polušpilji u sjevernoj Australiji, ‘poguralo’ je datum dolaska ljudi na australski kontinent na čak 65 tisuća godina prije današnjosti. Pomičući tako i minimalnu potrebnu starost za takav tip migracija, ovo istraživanje otvara i pitanje vremena početka migracija ljudi iz Afrike prema drugim kontinentima općenito. Novi datum važan je i zbog teme mogućeg susreta (i razmnožavanja) denisovaca, neandertalaca i drugih hominina na teritoriju Europe.

Usporedni razvoj socijalne kognicije u ljudi i pasa

Ovo istraživanje otvorilo je nova pitanja o tome što je uopće spojilo ljude i pse tijekom prapovijesti i kako je to utjecalo na razvoj jednih i drugih. Više od 550 domaćih pasa, Canis familiaris, podvrgnuto je testiranjima analognim studijama ljudi i neljudskih primata. Usporedba rezultata za sve tri skupine vrsta otkrila je obrasce sličnih individualnih razlika u kooperativnoj komunikaciji među ljudskom i psećom mladunčadi – ali koje nisu primijećene kod čimpanzi. Ovo istraživanje zaključuje time da je socijalna kognicija bolje razvijena kod ljudi i pasa, što otvara još dalekosežnija pitanja jer nije poznato je li u pozadini sličan mentalni proces ili rezultat zajedničke koevolucije. Daljnja istraživanja mogla bi omogućiti uvid u razvoj ljudske kognicije općenito, nastanak autizma i sličnih kognitivnih poremećaja.

 Izvor: Sapiens / Foto: “Neo”, Homo naledi, Phys.org