Institut za etnologiju i folkloristiku i projekt Hrvatske zaklade za znanost Naracije straha: Od starih zapisa do nove usmenosti pozivaju na prijavu panela i pojedinačnih izlaganja za znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom COVID-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene, koji će se održati 28. i 29. rujna 2020. godine u Zagrebu u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (Šubićeva 42).
Kako se navodi u pozivu na skup, kriza uzrokovana novim koronavirusom izazvala je brojne nezapamćene promjene u organizaciji društvenog života i kulturi svakodnevice. Filozof Jean-Luc Nancy govori o “komunovirusu’” koji nas iznova “komunizira”, to jest sili da promislimo vrijednosti zajednice, slobode, individualnosti, morala, odgovornosti i dostojanstva čovjeka. Uz pomoć “doktrine šoka” i tržišne logike koja upravlja medijima i posljedičnim afektivnim režimima, dominantni suvremeni strahovi i anksiozni doživljaji eskalirali su u dodiru s novim strahom od bolesti COVID-19 i njezinih društvenih posljedica. Premda ključna za suzbijanje epidemije, medicinska znanja, preporuke i mjere ne mogu preuzeti ulogu simboličkog univerzuma, kulturnih kodova i vernakularnih naracija kojima pojedinci i zajednice razumiju i (iznova) oblikuju poimanje normalnosti i nenormalnosti, opasnosti i sigurnosti, smijeha i žalovanja, bolesti, zdravlja, umiranja i smrti.
U spomenutim okolnostima nužan je promptni analitički odgovor humanističkih disciplina, posebice etnologije, kulturne antropologije, folkloristike, etnomuzikologije i znanosti o umjetnosti, ali i drugih. Poput epidemiologa u potrazi za smjerovima širenja virusa i njegovih mutacija, folkloristi i etnolozi ne nude gotove metamodele ni opće odgovore, nego prate kulturne strategije i taktike održavanja “normalnosti’” i mentalnog zdravlja “dan po dan”. Etnolozi i folkloristi tragaju za izvorima, komunikacijskim kanalima, (tradicijskim) motivima i funkcijama novih kulturnih reprezentacija te prate načine njihova širenja, njihove mutacije i adaptacije potrebama pojedinaca i lokalnih zajednica u uvjetima poopćenog osamljivanja.
Kao “okrutni optimisti” (Berlant) s povjerenjem u snagu i prilagodljivost ljudskog duha pitamo se što je novo, a što naslijeđeno, što je lokalno, a što globalno, što je (ne)izrečeno u naracijama straha, paranoje i panike te vernakularnog otpora. Tražimo odgovor na pitanje zašto ljudi nikad i nigdje nisu imuni na tradicijsko mišljenje i folklorne predodžbe kojima se pogibeljna “čudovišnost” nepoznate prijetnje pokušava imaginirati i “intimizirati” te sagledati u širem kontekstu čovjekovog odnosa prema (nad)naravnom. Neizvjesnost, težina i gustoća povijesnog trenutka kojeg živimo iznova otkriva socijalnu, kognitivnu i emocionalnu važnost kulturnih mehanizama, uključujući folklorni proces, kojima čovjek od poznatog gradi zaštitu i (o)branu spram nepoznatog i pogibeljnog.
U fokusu ovoga humanističkog skupa su vernakularni, folklorni i umjetnički oblici i žanrovi (usmeni, pisani, glazbeni, izvedbeni, digitalni (weblore) i dr.) koji imaju istaknutu ulogu u oblikovanju novih starih predodžbi, predrasuda i strahova od nepoznatog virusa koji ugrožava pojedince i zajednice. U fokusu je, također, i kultura otpora odozdo, razne strategije održavanja “normalnosti” i mentalnog zdravlja s posebnim naglaskom na odgovor marginaliziranih zajednica i njihove specifičnosti.
Ovim skupom želja je organizatora okupiti i povezati istraživače iz različitih disciplina i sredina te potaknuti problemsku refleksiju koja traga za mogućim smjerovima (teorijskog, metodološkog, epistemološkog i “terenskog”) istraživanja pandemijske ugroze i promjena koje je ona donijela kulturi svakodnevice. Uz folkloriste, teoretičare i povjesničare književnosti i umjetnosti, etnologe i kulturne antropologe te etnomuzikologe pozivaju da se svojim prilozima pridruže i istraživači iz srodnih disciplina (povijesne znanosti, sociologija, psihologija i sl.).
Moguća tematska uporišta:
— uloga folklornih žanrova (glasine, predaje, teorije zavjera) u oblikovanju novih starih predodžbi, predrasuda i strahova;
— pandemija i vernakularni oblici otpora strahu (iznutra), discipliniranju i nadzoru (izvana);
— pandemija kao prilika za novi početak (izgradnju humanijeg, solidarnijeg i pravičnijeg društva);
— pandemija kao poticaj za kulturnu regresiju (rasizam, ostracizam, mizoginija, stigmatizacija i mržnja);
— pandemija i glazbene prakse;
— pandemijske statistike, natjecateljski diskurs;
— pandemije u književnosti, vizualnim i izvedbenim umjetnostima;
— personifikacije virusa u digitalnom folkloru;
— politička upotreba straha od virusa i bolesti;
— pandemija i umiranje;
— pandemija, duhovnost i religioznost;
— pandemija i stare/nove društvene patologije i društvo isključivanje;
— pandemija i obrazovanje;
— pandemija i ekonomski i egzistencijalni strahovi (gubitak posla, kreditni dug, starost, samoća, bol, patnja, siromaštvo);
— pandemija i strah od birokracije i represivnog aparata, politike i političara;
— pandemija i razobličenje privatnosti; pandemija i nadzor;
— pandemija i ugrožene društvene skupine (osobe s invaliditetom, kroničnim i malignim bolestima, osobe treće životne dobi, trudnice, djeca);
— pandemija i utjeha (strategije amaterskih psiholoških pomoći i samopomoći);
— pandemija i nove prakse umjetničkih (kazališnih, glazbenih) izvedbi;
— pandemija i novi oblici dostupnosti umjetnosti;
— pandemija i životinje;
— pandemija i priroda.
Predviđeno trajanje pojedinačnih izlaganja je najduže 15, a sesija do 60 minuta. U prijavi mora biti navedeno ime i prezime autora, institucija iz koje dolazi te naslov i sažetak izlaganja (do 300 riječi), a u najavi tematske sesije/panela treba prijaviti podatke o svakome izlagaču te naslov i sažetak svakog izlaganja. Prijave treba poslati na adrese jelena@ief.hr i ivana@ief.hr do 25. lipnja 2020. godine. Napominje se da će se Organizacijski odbor strogo držati preporuka nadležnih tijela o sprječavanju širenja zaraze te da će sukladno njima omogućiti i online sudjelovanja ukoliko to bude potrebno. Organizacijski odbor skupa čine Una Bauer, Naila Ceribašić, Renata Jambrešić Kirin, Ivana Katarinčić, Jelena Marković i Ines Prica.
Izvor: IEF / Foto: NewScientist