U Zagrebu je 23. studenoga 2018. u 73. godini života preminuo naš istaknuti sociolog Ivan Cifrić, profesor emeritus na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te voditelj Akademijina Odsjeka za etnologiju, bivši predsjednik Hrvatskog sociološkog društva te ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u Vladi demokratskog jedinstva od 1991. do 1992. Studentima sociologije i antropologije na Filozofskom fakultetu držao je obvezni kolegij Socijalna ekologija, što je područje koje je obilježilo njegovu profesionalnu karijeru.
Prof. dr. sc. Ivan Cifrić rođen je 22. siječnja 1946.g. u Petrijevcima. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je sociologiju i filozofiju 1969. godine, a 1973. magistrirao te potom 1980. doktorirao sociologiju. Na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabran je za asistenta 1970., za docenta 1981., za profesora u trajnom zvanju 1997., te za profesora emeritusa 2017. godine. Cijeli je svoj radni vijek posvetio unapređenju i promicanju sociologije u Hrvatskoj, posebice socijalne ekologije čiji je bio začetnik i najistaknutiji predstavnik u domaćoj znanstvenoj zajednici i šire. Autor je šesnaest knjiga te više od stotinu znanstvenih i stručnih radova objavljenih u međunarodnim i domaćim publikacijama. Za svoj je rad bio nagrađen nizom uglednih nagrada: Velikom medaljom Filozofskog fakulteta (1991.), Godišnjom državnom nagradom za znanost (2000.), Državnom nagradom za znanost za životno djelo (2014.) i drugima.
Bio je urednik i pokretač časopisa Socijalna ekologija (1992. – 2012.) i časopisne biblioteke Razvoj i okoliš (od 1994.), kao i jedan od pokretača časopisa Revija za sociologiju. Bio je stipendist Zaklade Alexander von Humboldt (1984./1985., 1992. i 1994.) Vodio je nekoliko znanstvenih projekata: Ekološka svijest mladih (1986. – 1987.), Ekološki aspekti društvenog razvoja (1986. – 1990.), Socijalnoekološki aspekti razvoja (1990. – 1996.), Socijalnoekološki i modernizacijski procesi u Hrvatskoj (1996. – 2000.), Modernizacija i identitet hrvatskoga društva (2002. – 2005).) i Modernizacija i identitet hrvatskoga društva. Sociokulturne integracije i razvoj (2007. – 2014.)
Među knjigama ističu se Bioetika (2000.), Moderno društvo i svjetski etos (2000.), Okoliš i održivi razvoj (2002.), Ruralni razvoj i modernizacija (2003.), Bioetičke ekumena (2007.), Pojmovnik kulture i okoliša (2009.), Kultura i okoliš (2009. i 2012.), Leksikon socijalne ekologije (2012.) i Ekologija vremena i kultura zidova (2015.), Selo u sjećanju – Petrijevci (u tisku, 2018.)
Posljednji ispraćaj bit će u krematoriju na groblju Mirogoj u srijedu, 28. studenoga, u 14:30 h.