Institut za etnologiju i folkloristiku objavio je dva vrijedna digitalna kataloga – narodnih pjesama i narodnih priča, kao vrijedan izvor koji će poslužiti svim etnolozima i antropolozima u istraživačkom radu, kao i studentima.
Kartoteku narodnih pjesama poredanih po prvom stihu izrađivali su znanstvenici, asistenti, stručni i vanjski suradnici Instituta pedesetih i šezdesetih godina 20 st. stvarajući tako katalog, registar ili indeks hrvatskih narodnih (folklornih) pjesama. Kartoteka / datoteka služila je brojnim korisnicima u pronalaženju narodnih pjesama i njihovih varijanti, a sadrži gotovo 30.000 kartica.
Arhiv narodnih priča ili kako je kasnije nazvan Aarne-Thompsonov katalog nastao je također tijekom 1950-ih i 1960-ih godina, u okviru prvog kompleksnijeg infrastrukturnog projekta IEF-a (tada Instituta za narodnu umjetnost) u području usmene književnosti. Projekt je trebao rezultirati objavljenim katalogom tipova usmenih priča te je prema Aarne-Thompsonovu sistemu klasificirano gotovo 5.000 objavljenih tekstova te oko 1.300 neobjavljenih priča, pretežno bajki, ali i šaljivih priča, priča o životinjama i slično. Posljednje, neobjavljene priče čine Arhiv narodnih priča, a zabilježene su uglavnom sredinom 20. stoljeća te u manjoj mjeri i krajem 19. stoljeća.
Zapisi u Arhivu narodnih priča katalogizirani su prema međunarodno prihvaćenom sustavu, katalogu koji je početkom 20. stoljeća objavio Aanti Aarne, odnosno, prema revidiranim i nadopunjenim izdanjima tog kataloga, koja je 1928. i 1961. objavio Stith Thompson, a što je označeno akronimom AT ili AaTh i pripadajućim brojem tipa. Danas se za taj klasifikacijski sustav koristi akronim ATU u značenju Aarne-Thompson-Uther, kojim se referira na posljednje prošireno izdanje indeksa koje je 2004. godine sa suradnicima priredio Hans-Jörg Uther.
Ovaj katalog nastajao je trudom generacija institutskih znanstvenika, prije svega Maje Bošković-Stulli i Divne Zečević, te nepoznatog broja stručnih suradnika. Od 1970-ih godine više se nije nadopunjavao, no u međuvremenu se počeo koristiti umjesto objavljenog kataloga, čiji je naziv i preuzeo.
Iz perspektive povijesti znanosti, radi se o jedinstvenom stručnom pomagalu ključnom za razumijevanje razvoja folkloristike u nacionalnom i globalnom kontekstu, ali i za razumijevanje nastojanja na izgradnji klasifikacijskih sustava u humanističkim znanostima općenito.
Digitalnim katalozima možete pristupiti ovdje, a preporučamo također da razgledate i cjelokupni digitalni repozitorij Instituta.