Antropologija, feminizam i SF: Svjetovi Ursule K. Le Guin

Ursula K Le Guin Newyorker

Novo izdanje festivala Vox Feminae u srijedu, 3. listopada 2018., posvećuje programski blok Ursuli K. Le Guin, znamenitoj SF i fantasy književnici, rodonačelnici podžanra antropološkog SF-a, koja nas je napustila u siječnju ove godine u 89. godini života. Na programu su dokumentarni film Svjetovi Ursule K. Le Guin autorice Arwen Curry te panel-rasprava pod nazivom Ursula K. Le Guin & feminizam u znanstvenoj fantastici. Projekcija i panel održavaju se u Centru za kulturu Trešnjevka u Zagrebu (Park Stara Trešnjevka 1) s početkom u 18 sati.

Svjetovi Ursule K. Le Guin bave se Le Guininim životom i radom, produkcija filma trajala je cijelo desetljeće, a Le Guin je i sama u njoj sudjelovala. Film predstavlja putovanje kroz njezin stvarni, ali i imaginarni svijet. Le Guin je prvi put privukla pozornost kasnih šezdesetih kad je u žanr fantastike uvela novu razinu sofisticiranosti i umjetnosti kroz djela poput Čarobnjaka Zemljomorja i Lijeve ruke tame. Gledatelji/ce će pratiti njezin uspon do važne feminističke književnice koja je inspirirala generacije žena i marginaliziranih autora/ica. U filmu se pojavljuju David Mitchell, Margaret Atwood, Neil Gaiman, Michael Chabon i mnogi drugi/e. Premijerno je prikazan ove godine u programu festivala Sheffield Doc/Fest.

Zašto je nazivaju velikom damom znanstvene fantastike i ženom koja je promijenila književni svijet bez obzira na žanrovsku pripadnost, kako i zašto je inspirirala generacije pisaca te ostavila trajni biljeg na feminizam u znanstvenoj fantastici i srodnim žanrovima te tko su još strašne žene koje povezujemo s feminističkim SF-om, teme su na koje će nakon filma raspravljati panelistice Irena Rašeta, Milena Benini i Mihaela Marija Perković. 

Više o panelisticama:

Irena Rašeta je ljubiteljica znanstvene fantastike u svim njenim oblicima. Studirala je povijest i španjolski jezik i književnost u Zagrebu, prevodila knjige s engleskog i stripove sa španjolskog jezika, pisala za online i offline publikacije, a sada se bavi digitalnim marketingom i kavom. Aktivna je u SFeri, Društvu za znanstvenu fantastiku iz Zagreba, te je dugogodišnji član organizacijskog odbora najveće nacionalne konvencije, SFeraKona. Objavila je zbirku kratkih priča Cabrón, a koautorica je prve hrvatske knjige o digitalnom marketingu, društvenim medijima i sadržajnom marketingu Pobijedite internet.

Milenu Benini posebno zanimaju spekulativna fikcija, kao žanr koji zamišlja što je moguće, te ljubić, kao izrazito ženski i prezreni žanr. Diplomirala je komparativnu književnost na sveučilištu St. George u Oxfordu, a prvu je priču objavila u časopisu Sirius kad joj je bilo 14 godina. Završila je i višegodišnje obrazovanje na Centru za ženske studije u Zagrebu. Bavi se teorijom i praksom književnosti, uglavnom žanrovske, kao i prevođenjem i uređivanjem. Dobitnica je više nagrada, uglavnom za beletristiku, te po jedne za prijevod i teorijsko djelo.

Mihaela Marija Perković je 2012. godine organizirala Eurocon (europsku konvenciju znanstvene fantastike) u Zagrebu, dobitnica je nagrade Europskog društva za znanstvenu fantastiku za najboljeg promotora SF-a u Europi za 2014. godinu te nagrade “Dr. Oton Kučera”; kao najbolja volonterka u tehničkoj kulturi u Hrvatskoj u 2014. godini. Kratke priče objavljuje u hrvatskim mainstream i žanrovskim publikacijama. Njezina priča Završni ispit prevedena je na poljski i engleski jezik te je jedna od priča objavljenih u trojezičnoj antologiji hrvatske SF fikcije, Bella Proxima.

Izvor: Vox Feminae Festival, The New Yorker