Jubilej Instituta za etnologiju i folkloristiku

Institut za etnologiju i folkloristiku 3

Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu ove godine obilježava svoju 70. obljetnicu. Tim povodom od 20. do 23. studenog održava se znanstveno-popularni program i znanstveni skup pod nazivom Instituta za etnologiju i folkloristiku: intelektualno nasljeđe u kontekstu smjene znanstvenih i socijalnih paradigmi.

Institut za etnologiju i folkloristiku središte je folklorističkih, etnoloških, etnomuzikoloških i srodnih znanstvenih istraživanja u Republici Hrvatskoj, pri čemu je težište na interdisciplinarnim i transdisciplinarnim kritičkim istraživanjima kulture. Suradnici Instituta stručnjaci su raznih disciplina poput etnologije, kulturne antropologije, folkloristike, teorije književnosti, teatrologije, povijesti, sociologije, lingvistike, muzikologije, koreologije, povijesti umjetnosti te istražuju suvremene i povijesne kulturne pojave i procese.

U svojim je začecima, od osnutka 1948. godine, IEF zamišljen kao središte muzikološkog i filološkog proučavanja narodnih pjesama i plesova te usmenih književnih žanrova, no postupno će svoju djelatnost nadograditi obuhvatnijim pristupima etnografskog opisivanja i kritičkom analizom društvenog konteksta folklora. Teorijska kretanja 1960-ih i 1970-ih godina potakla su znanstvenike lEF-a na novo razumijevanje tradicijske kulture pa su se istraživački interesi preusmjerili k transformacijama folklora unutar svakodnevice urbanih i ruralnih zajednica te u suvremenim medijima. Naime, u 1980-ima su istraživanja još uvijek usmjerena na usmenu i narodnu književnost, ali se pritom narodna drama, glazbene te običajne i svakodnevne kulturne prakse proučavaju kroz interdisciplinarne pristupe koji naglasak stavljaju na konstrukcije identiteta, rodne perspektive, performativnost, popularnu kulturu, utjecaj novih medija, kulturne inovacije, ideološku kontekstualizaciju, upotrebu i prezentaciju folklora.

Od ranih 1990-ih istraživanja su usredotočena ponajviše na ratna iskustva, a zatim i na poslijeratno stanje. U tom vremenu dolazi i do paradigmatskog preslagivanja zahvaljujući kojem se u antropološkoj teoriji utire put otvaranju tema socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja, poput europskih integracijskih procesa, transformacija rada, migracijskih politika i praksi. Osim navedenog, danas važno mjesto zauzimaju i teme iz kulturalnih, rodnih, urbanih, prehrambenih, otočnih te sportskih studija. Suvremena folkloristička istraživanja integriraju pak nove perspektive – kulturnopovijesnu, feminističku, animalističku, psihoanalitičku i sl. – te slijedom toga u novom svjetlu proučavaju teme poput djetinjstva, smrti, svetaca, mitskih bića, pripovijedanja i sjećanja.

Uz temeljnu, znanstveno-istraživačku djelatnost, Institut se bavi javnom popularizacijom etnologije, sudjelovanjem u nastavi, arhivističkom, knjižničnom i nakladničkom djelatnošću.

Cjelokupan program obilježavanja 70. obljetnice Instituta pogledajte ovdje.

Izvor: IEF / Foto: cultural-opposion.eu